Radovi prihvaćeni nakon recenzentskog postupka bit će objavljeni u posebnom broju časopisa Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, koji prihvaća radove na jednom od sljedećih jezika: francuski, portugalski, rumunjski, španjolski, talijanski, engleski.
Upute za predaju i oblikovanje radova skupa
100 godina zagrebačke romanistike:
tradicija, kontakti, perspektive
– Prilozi će biti tiskani u nekoliko svezaka časopisa Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia.
– Članci trebaju biti napisani na jednome od sljedećih jezika: francuski, portugalski, rumunjski, španjolski, talijanski, engleski.
– Opseg članka: do 18.000 znakova (s prazninama) – uključujući bilješke, bibliografiju i priloge. Članci veći od navedenog opsega neće se prihvatiti.
– Članak treba poslati na adresu romanistika100@gmail.com do 1. svibnja 2020.
– Font Times New Roman, veličina 11, jednostruki prored, obostrano poravnanje
– Ispod naslova na lijevoj strani napisati kurzivom ime i prezime autora; u novi red ime ustanove na jeziku članka te ispod toga e-mail adresu autora.
– Slijedi nacrtak na jeziku članka i 5 ključnih riječi na jeziku članka. Uvući čitav odlomak slijeva i upotrijebiti slova veličine 9.
– Na kraju članka, iza bibliografije, staviti sažetak na hrvatskom ili na engleskom koji mora sadržavati i naslov članka. Poželjno je da sažetak bude veći od nacrtka.
– Na kraju 5 ključnih riječi na hrvatskom jeziku.
– Naslov i podnaslove ne pisati verzalom.
– Isticanje dijelova teksta: najbolje kurzivom, podebljavanje i podcrtavanje izbjegavati.
– Naslove knjiga, časopisa i zbornika navoditi u kurzivu.
– Kraće citate navoditi u tekstu. Dulje citate navoditi uvučeno slijeva i zdesna; slovima veličine 9.
– Broj bilješke (fusnote) pisati iza interpunkcijskoga znaka.
– Voditi računa da interpunkcijski znakovi budu u skladu s pravopisom jezika na kojem je članak.
– Reference ne navoditi u bilješkama, nego u tekstu na sljedeći način: (Filipović 1998: 56); ako je više autora istoga djela: (Regula/Jernej 1965: 72); ako se referira više djela: (Muljačić 1992: 56; Berruto 1994: 103). Ako se ime autora navodi u samome tekstu, onda u zagrade iz toga imena staviti samo godinu i broj stranice. Moguće je u popisu literature navesti kraticu pa umjesto prezimena autora i godine izdanja u referenci koristiti tu kraticu (v. dolje naveden primjer).
– Bilješke pisati samo za dodatne informacije i komentare; u bilješkama referirati kao u tekstu.
– Popis literature prema obrascu:
– Knjiga:
Berruto, Gaetano (1994). Semantika [prev. Iva Grgić], Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
– Rad u knjizi, zborniku i sl.:
Renouf, Antoinette (1987). Corpus Development, in: Looking Up: An account of the COBUILD English Language Dictionary [ur. John Sinclair], London / Glasgow: Collins ELT, pp. 1-40.
– Članak u časopisu:
Filipović, Rudolf (1998). Hrvatska leksikografija u okviru europske leksikografije, in: Filologija, 30-31, pp. 1-8.
– Članak na mrežnoj stranici:
Patota, Giuseppe (2019). La lingua di Cesare Pavese, http://www.treccani.it/magazine/lingua_italiana/articoli/percorsi/percorsi_223.html (15/12/2019).
– Članak u elektroničkom časopisu:
Kovačec, August (1966). Quelques influences croates dans la morphosyntaxe istroroumaine, in: Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia, 21-22, pp. 57-75, https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=219637 (20/10/2018).
– Ako želite istaknuti koje je dotično izdanje knjige, ili godinu prvoga izdanje:
Deanović, Mirko / Jernej, Josip (91994). Hrvatsko-talijanski rječnik, Zagreb: Školska knjiga [prvo izdanje 1956].
– Kao što je gore rečeno, moguće je koristiti kraticu za neko djelo kako bi ga se lakše navodilo u referenci:
DELI = Cortelazzo, Manlio / Zolli, Paolo (1999). Dizionario etimologico della lingua italiana, Bologna: Zanichelli.
